Što je burnout i zašto nastaje?
Burnout, odnosno sindrom izgaranja, stanje je emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti koje nastaje kao posljedica dugotrajnog stresa, preopterećenosti poslom i osjećaja bespomoćnosti.
Najčešće pogađa osobe koje su izrazito predane svom radu, perfekcioniste ili one koji rade u zahtjevnim okruženjima – poput zdravstvenih djelatnika, nastavnika, socijalnih radnika, menadžera ili IT stručnjaka.
Ovaj sindrom nije samo “umor” ili “loš dan”, već duboka kriza koja zahvaća sve aspekte života – od profesionalnog do osobnog. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2019. godine službeno je prepoznala burnout kao profesionalni fenomen povezan s kroničnim stresom na radnom mjestu koji nije uspješno riješen.
Simptomi burn outa – kako prepoznati da se nešto događa?
Burnout se ne događa preko noći. Najčešće se razvija postupno, a znakovi se mogu uočiti u tri osnovne dimenzije: emocionalnoj iscrpljenosti, depersonalizaciji i smanjenom osjećaju osobne učinkovitosti.
Emocionalna iscrpljenost očituje se u osjećaju praznine, umora i nedostatka energije čak i nakon odmora. Osoba ima osjećaj da “nema više što dati”, da je iscrpljena do krajnjih granica.
Depersonalizacija znači da pojedinac počinje razvijati ciničan ili negativan stav prema poslu, kolegama ili korisnicima. Ljudi koji su ranije bili empatični i angažirani mogu postati hladni i distancirani.
Treći znak je smanjen osjećaj postignuća – osoba osjeća da njen rad nema smisla, da nije dovoljno dobra, što može dovesti do sumnje u sebe, tjeskobe pa čak i depresije.
Fizički simptomi uključuju glavobolje, nesanicu, probavne tegobe, bolove u mišićima te česte prehlade zbog oslabljenog imuniteta. Psihološki simptomi mogu biti razdražljivost, gubitak motivacije, problemi s koncentracijom, osjećaj krivnje ili bezvrijednosti.
Najčešći uzroci burn outa
Uzroci burnouta često su kombinacija radnih, osobnih i društvenih čimbenika. Preopterećenost poslom, nerealna očekivanja nadređenih, nedostatak podrške, stalna dostupnost putem tehnologije i nedostatak vremena za odmor doprinose razvoju sindroma.
Također, važnu ulogu imaju i osobne karakteristike – perfekcionizam, potreba za kontrolom, strah od neuspjeha ili izražena empatija. Mnogi zaposleni u “pomagačkim” zanimanjima izgaraju jer preuzimaju emocionalnu bol drugih ljudi, zanemarujući vlastite potrebe.
Kako spriječiti burnout?
Prevencija je ključ. Važno je razviti zdrave granice između posla i privatnog života – naučiti reći “ne”, odmoriti se i dopustiti sebi vrijeme bez obaveza. Redovita fizička aktivnost, zdrava prehrana, kvalitetan san i društvena podrška značajno smanjuju rizik od izgaranja.
Također, tehnike opuštanja poput meditacije, joge, disanja ili mindfulnessa pomažu u smanjenju stresa. Poslodavci bi trebali stvarati radna okruženja u kojima se potiče ravnoteža, razumijevanje i otvorena komunikacija.
Gdje potražiti pomoć u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj postoji niz institucija i organizacija koje nude pomoć osobama pogođenima burnoutom. Prvi korak može biti razgovor s obiteljskim liječnikom, koji vas može uputiti psihologu ili psihijatru.
Mnogi psiholozi i terapeuti specijalizirani su upravo za tretman stresa i burnouta, a savjetovanje je moguće i online, što je osobito korisno za one koji žive izvan većih gradova.
U Zagrebu djeluju centri poput **Poliklinike za zaštitu mentalnog zdravlja**, **Klinike za psihijatriju Vrapče**, **Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan**, te brojne privatne prakse psihoterapeuta i psihologa.
U drugim gradovima, poput Splita, Rijeke i Osijeka, također postoje specijalizirani centri mentalnog zdravlja pri domovima zdravlja ili bolnicama.
Također, organizacije poput **Hrvatskog psihološkog društva** i **Plavog telefona** nude mogućnost besplatnih i anonimnih razgovora, dok platforme poput **BoliMe**, **Luč** ili **Mentalno zdravlje HR** promiču osvještavanje i nude resurse o suočavanju sa stresom i izgaranjem.
Zaključak – traženje pomoći nije znak slabosti
Burnout nije sramota, već poziv tijela i uma da stanemo, zastanemo i preispitamo vlastite prioritete. U društvu koje često glorificira produktivnost, važno je shvatiti da odmor, granice i briga o sebi nisu luksuz nego nužnost.
Ako prepoznajete simptome burnouta kod sebe ili bliske osobe, ne čekajte da problem nestane sam od sebe. Potražite pomoć stručnjaka – jer i najmanji korak prema podršci može biti početak oporavka.
Sindrom izgaranja ne mora značiti kraj vaše motivacije ili karijere – može biti nova prilika za učenje, promjenu i stvaranje zdravijeg odnosa prema radu i životu.